Studijska posjeta Italiji

 

U periodu od 01-05 septembra ove godine,  Savez pčelara Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovao studijsku posjetu za pedeset  crnogorskih pčelara, predstavnika Ministarstva poljoprivrede, medija… San Pietro, gradić  na sjeveru Italije, bilo je mjesto gdje je organizovan program. Za četiri dana posjete pčelari su imali priliku da čuju i vide veoma korisne stvari iz oblasti pčelarstva. U organizovanju ovog programa pomogao nam je dr Slađan Rašić i  Rafaelle Dell Olio  sa bolonjskog univerziteta.

Prvog dana programa pčelari su obišli pčelarsko domaćinstvo , Manuelea Cantonija, koji se profesionalno bavi pčelarstvom. Gospodin Cantoni pčelari sa 600 pčelinjih društava, uglavnom se bavi proizvodnjom meda i matica. Godišnja proizvodnja matica je oko 5000  komada koje uglavnom  plasira  domaćim   pčelarima. Cijena matica zavisi od više faktora i kreće se između 13-17 eura. Pored proizvodnje matica bavi se i proizvodnjom meda a prosječna godišnja proizvodnja po pčelinjem društvu je oko 50 kilograma.g Cantoni je  pčelarima pokazao prostor u okviru koga se nalazi skladište pčelarskog pribora, košnice i oprema.  

Istog dana, studijska posjeta je nastavljena obilaskom instituta “CRA-АPI“ (Honey Bee and Silkworm Unit of the Council for Research and Experimentation in Agriculture) koji se nalazi u predgrađu Bolonje. Domaćini su bili: Dr. Antonio Naneti, Cecilia Casta i  dr. Đan Luiđi Markacan. Dr. Antonio Naneti je ukratko predstavio rad  instituta. Institut se bavi očuvanjem italijanske rase pčela, Apis mellifica var. ligustica.  zaštitom pčela od bolesti, monitoringom u pčelarskoj proizvodnji i poseban segment su laboratorijaska istraživanja i analiza pčelinjih proizvoda uključujući i analizu rezidua u vosku i medu. Posebno interesovanje izazvale su metode kojim se italijnski pčelari bore protiv varoe.  U pitanju je tehnika kojom se prema njihovoj ocjeni dobijaju fenomenalni rezultati u borbi protiv varoe. Dr Naneti je stručnjak za zaštitu pčela od varoe a zahvaljujući istraživačkom radu  došli su do vrlo efikasnog načina uklanjanja varoe.

Sa dr Nanetijem je dogovorena dalja saradnja a prvi korak će biti njegova posjeta Crnoj Gori i organizovanje stručnih predavanja za naše pčelare.  Okvirno period njegove posjete je planiran za jesen ove godine.

Cesilija Casta upoznala je prisutne sa istorijatom instituta i objasnila da je Centar pčelarstva osnovan u Bolonji, jer se u toj regiji tradicionalno od 1906. godine bave proizvodnjom i izvozom matica za svjetsko tržište. Dodala je da, prema nacionalnom registru pčelara, u Italiji ima oko 75.000 pčelara koji raspolažu sa više od milion pčelinjih društava. 80  odsto pčelara se ovim poslom bave iz hobija, 18 odsto su poluprofesionalci, dok ih se samo dva odsto profesionalno bave ovim poslom. Program selekcije matica je proces koji dugoročno daje rezultate. Selekcijom matica se žele unaprijediti osobine koje su ključne za postizanje većih prinosa meda. Njihov cilj je očuvanje domaće rase pčela .

Doktor Đan Luiđi Markacan objasnio je da, posljednjih godina, pored analize kvaliteta meda, posebnu pažnju posvećuju uvođenju standarda za kvalitet matične mliječi i propolisa. Veliki značaj daju i senzornoj analizi meda koju promovišu i sprovode kako bi dodatno osim potvrde o kvalitetu proizvoda zadovoljili i zahtjeve potrošača.

Pčelari su iskoristili priliku da postave niz pitanja a predavači su se potrudili da daju veoma opširna objašnjenja.

 

Drugog dana posjete,upriličena je posjeta najvećoj pčelarskoj kooperativi u Italiji „Con Api“, jednoj od najvećih  pčelarskih zadruga Italije.

Komercijalista Nacionalnog konzorcijuma Laura Beti upoznala je prisutne sa aktivnostima zadruge. Kooperativa “Con Api“ ima oko 700 kooperanata, gdje je svaki od pčalara sa više od 150 pčelinjih društava. Zanimljiv podatak je da 20 % njih čine žene.

U Conapiju se bave otkupom i pakovenje organskog i meda dobijenog iz konvencionalne proizvodnje. Cijena meda zavisi od vrste i  količine meda, kao  i ostalih faktora. Kada se sve sabere cijena varira između 5 -8 eura po jednom kilogramu.

Pčelari su imali priliku da obiđu proizvodni proces od samog početka do skladištenja gotovih proizvoda. Ambalaža u kojoj se med pakuje je dizajnirana posebno, ima svoj logo i uglavnom se puni u teglice zapremine 500 grama.

Predstavnici Conapia su raspoloženi da nam pruže svu neophodnu podršku u dijelu organizovanja procesa otkupa i pakovanja u našoj Kući meda .

Conapi funkcioneše po precizno definisanim uslovima. Princip povjerenja između pčelara i menadžmenta je osnova funkcionisanja. Kontrola kvaliteta meda se vrši u Conapiju i o njihovom trošku. Ako se desi da med od nekog pčelara ne zadovoljava kriterijume taj pčelar teško može vratiti povjerenje i nastaviti dalju saradnju..

U okviru zadruge nalazi se javna bašta koja ima sadržaje prilagođene edukaciji najmlađih. Conapi organizuje ekskurzije za djecu, pušta pčelarske filmove i kroz igru djeci objašnjava pojimove koji se vezuju za pčelarstvo. Na ovaj način se vrši promocija pčelarstva i kreira se odličan marketing među najznačajnijom populacijo a to su djeca. Godišnje kroz ovaj park prođe oko 2000 mališana.

Istog dana pčelare je primio gradonačelnik San Pjetra Fausto Tinti.  Nakon pozdravnog govora od strane g Tintija i predsjednika Saveza g Miljanića program je nastavljen predavanjem dr Marta Lućija Piane, koja je vođa Nacionalnog tima za ispitivanje kvaliteta meda a ujedno i jedan od najvećih autoriteta u svijetu u ovoj oblasti  dr Piana je u jednočasovnoj prezentaciji objasnila osnovne karakteristike po kojima se vrši analiza kao i važnost senzorne analize, odnosno ocjenjivanja meda na osnovu čulnih kriterijuma. U italiji postoji veliki broj degustatora meda koji mogu vrlo precizno na osnovu ukusa da odrede karakteristike nekog meda. dr Piana je upriličila i degustaciju meda a pčelari su na svoj način ocijenili kvalitet i ukus istog. Na pitanje pčelara  da prokomentariše razliku između organskog i meda dobijenog iz konvencionalne proizvodnje koji po svom hemijskom sastavu odgovara upotrebi,  doktorka je navela da ne postoji razlika. Razlika se može jedino posmatrati u smislu sledljivosti postupka dobijanja meda na organski način.

U okviru posjete pčelari su obišli i jednu od najvećih fabrika za proizvodnju pčelarske opreme“ LEGA” . Fabrika je osnovana 1830 godine. Bave se proizvodnjom cjelokupnog programa za pčelarstvo, od konfekcije pa do velikih sistema za punjenje meda.

Pčelari su imali priliku da prođu kroz proizvodne hale i pogledaju nivo opremljenosti i način proizvodnje.

Za sve pčelare prodavnica pčelarske opreme je jedan od najzanimljivijih djelova tako da su i u Legi imali priliku da trguju stvari koje su im potrebne. Sa vlasnikom fabrike g Hatemom, razgovarali su predstavnici Saveza i okvirno dogovorili saradnju koja se prvenstveno odnosi na mogućnost nabavke opreme za pakovanje meda.  Obzirom da naša Kuća meda predviđa aktiviranje i ovog pogona, ovo je bio veoma koristan susret. g Hatem je najavio dolazak u Crnu Goru u okviru Podgoričkih dana med kada bi detaljnije razgovarali  nabavci opreme za pakovanje meda.

Nakon Lege, domaćin našim pčelarima je bio mladi bračni par Irene i Andree Besana. Njih dvoje se profesionalno bave pčelarstvom, pčelare sa oko 400 košnica i bave se organskom proizvodnjom meda. g Besana je predstavio svje domaćinstvo, opisao tehnologiju procesa proizvonje i pokazao pčelarima sadržaje koje ima u okviru svog domaćinstva. Godišnje ima oko 20 tona meda ( prosjek 50 kg) i skoro cjelokupnu količinu plasira Conapiju. Tehnologija organskog pčelarenja, kao i sam način rada  koju primijenjuje Besana je prilično liberalna, dozvoljena je upotreba farbe za košnice, koriste se obični  šrafovi, lim, plastične rešetke i to je sve prihvatljivo. Opremu za oduzimanje i skladištenje meda čine linija za otklapanje saća, radijalna centrifuga i homogenizatori za skladištenje meda. Cijena ove opreme je oko 20 hiljada eura. Sa ovom opremom njih dvoje dnevno mogu da izvrcaju oko hiljadu kilograma meda.

 

Na kraju studijskog putovanja organizovana je posjeta odgajivalištu matica i pogonu za proizvodnju matične mliječi porodice Finelli. Ovaj porodični biznis započeo je gospodin Finelli prije 30 godina i sada sa svojim sinom godišnje proizvede oko 2.500 matica autohtone rase Apis mellifica var. ligustica . Cijena matica varira i kreće se od 11-13 eura.Pored ovoga g Fineli se bavi proizvodnjom matične mliječi. Godišnje proizvede oko 20 kilograma mliječi. Cijena 10 grama mliječi je oko 10 eura.

 

Kada se sve sabere možemo reći da je ovo bila veoma korisna posjeta. Za one koje su bili zainteresovani bilo je dragocjeno iskustvo. Pčelarsi su imali priliku da učestvuju na predavanjima istaknutih naučnih radnika, predstavnika naučnih institucija, profesionalnih pčelara, proizvođača matica… U okviru posjete ostavrili smo kontakte koji će nam pomoći da lakše i brže ostvarimo neke ciljeve našeg Saveza. Nadamo se da će neka iskustva sa putovanja  poslužiti našim pčelarima da primijene saznanja u svojim pčelinjacima.

 

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *